No što bi zapravo značilo biti svjestan roditelj?
Biti svjestan roditelj znači prije svega usporiti, biti u trenutku, povezan sa sobom, svojim bićem, kako bismo se potom povezali s djetetom.
Svjesnost u roditeljstvu je nešto što se svakodnevno gradi, iznova, svakim novim danom. Gradimo je opažajući svoje misli, radnje, odnosno kako djelujemo na drugo biće te primjećujući male, jednostavne, a zapravo velike trenutke koji su prilika za povezivanje s djetetom.
Jedan od početnih koraka u radu na svjesnosti u roditeljstvu jeste da se zapitamo kakvo je bilo naše odrastanje te prenosimo li na dijete emocionalno naslijeđe koje smo dobili od svojih roditelja.
Možda vam je poznato da se dinamika iz jedne obitelji prenosi u drugu.
Do ovoga dolazi prije svega zbog nedostatka svjesnosti i rada na samootkrivanju.
Komunikacija, način izražavanja, ispoljavanje emocija i emocionalne rane, načini sukobljavanja, nošenje s različitim životnim izazovima i još mnoštvo toga, nesvjesno se prenosi s jedne osobe na drugu i potencijalno s jedne generacije na drugu. Važno je da imamo ovo na umu kako bismo spriječili prenošenje naučenih obrazaca i ujedno transgeneracijsku traumu.
Kako biti svjestan roditelj? Od čega započeti?
Jedan od početnih koraka u radu na svjesnosti jeste da se zapitamo;
‘’Koja je moja roditeljska misija te kako to ostvarujem u komunikaciji i odnosu s mojim djetetom?’’ ,’’Koliko svjesno postupam? ‘’, ‘’Ostvarujem li svjesnu roditeljsku misiju, kao da primjerice vodim neku veliku organizaciju?’’.
Kako bismo bili svjesni u roditeljstvu, roditeljskoj misiji trebamo pristupati na način da prije svega upoznamo sebe, vlastite snage i kako ih upotrijebiti u roditeljstvu te kako umanjiti utjecaj naših slabosti. Osim toga, potrebno je imati na umu viši cilj u roditeljstvu te kako ga ostvariti. Biti svjestan roditelj ujedno znači odbaciti štetne utjecaje ega te prihvatiti dijete onakvo kakvo jeste.
Koliko snažno možemo prihvatiti dijete ovisi od toga koliko prihvaćamo sebe.
Djeca nisu naša ‘’miniverzija’’ nego duh koji lupka s vlastitim potpisom, stoga je važno da djecu doživljavamo kao zasebna bića te da im omogućimo da budu ‘’svoji’’, otkrivaju svoj svijet, svoje potencijale te da imamo razumijevanja za djetetov put učenja i otkrivanja. Roditeljska misija bi trebala biti da pomognu djeci da ostvare svoje potencijale i želje. Ponekad roditelji projiciraju vlastita očekivanja na djecu no time ograničavamo njihov duh. Najvažnije je djetetovo pravo da bude autentično, svoje.
Odbacite osjećaj kontrole kako biste se povezali sa svojim djetetom.
Da, dobro ste čuli. Kada se oduprete egoističnim razmišljanjima kakve bi situacije trebale biti i kako bi se drugi trebali ponašati, kao i to da imate pod kontrolom vlastito dijete, postići ćete dublju svjesnost i ujedno povezanost. Jedino i najvažnije što možete imati pod kontrolom ste vi, a vaš zadatak je da odgajate sebe u budnog i prisutnog pojedinca te da se prilagođavate izazovnim situacijama. Učenje da imamo djecu pod kontrolom je svojstveno tradicionalnom pristupu, ujedno hijerarhijskom. Dakako, biti svjestan roditelj ne znači da u obitelji ne postoje pravila kao niti granice i disciplina, no ono se putem svjesnosti uspostavlja na način da jačamo duh djeteta, a ne da ga slabimo. Imajte na umu da je početni korak da djetetu pošaljemo poruku da vidimo i razumijemo potrebu koju ima, validiramo te se potom usmjeravamo na zajednički kompromis i postavljanje granice, odnosno ukazivanje na posljedice.
Biti svjestan roditelj ne znači da u vašoj komunikaciji nema riječi ‘’ne’’ no ono se izražava na ugodan i topao način, ponovno s prije svega osvrtom na djetetove trenutne želje i potrebe. Ukoliko izazovne situacije i sukobe budete promatrali kao učenje i priliku za povezivanje, a ne udaljavanje, s vašim djetetom ćete više stvarati povezujuću komunikaciju.
Neka od pitanja koja sebi možete postaviti kada analizirate prethodne izazovne situacije su:
’’Kako započinjem komunikaciju s djetetom?’’
’’Kada slušam svoje dijete, slušam li aktivno ili pasivno?’’
’’Nadovezujem li se na riječi djeteta?’’
’’Kako odgovaram na potrebe?’
’’Čemu me ovo iskustvo naučilo?’’
’’Jesam li ostvarila povezanost s djetetom?’’
’’Je li došlo do podučavanja?’’
’’Postoji li nešto čega se bojim, čemu se opirem?’’
’’Što ću iz ovog iskustva ponijeti u svoje sljedeće iskustvo?’’
’’Što vjerujem da bi moje dijete moglo ponijeti iz ovog iskustva?’’
Postanite promatrači vlastitog ponašanja.
Jedan od koraka rada na svjesnom postupanju u roditeljstvu jeste da svakodnevno uočavamo naše nesvjesno ponašanje, koliko god se ono maleno činilo. Kada se uhvatite u nesvjesnom trenutku i možete se odvojiti od njega, proširujete svoju svjesnost. Od pomoći vam može biti pisanje vlastitog dnevnika.
Svjesni pristup u roditeljstvu neće promijeniti obitelj preko noći. Potrebno je vrijeme i strpljenje, kao i to da se nakupljaju brojni svjesni trenuci da bi se razvila tzv. svjesna obiteljska dinamika.
Neka od pitanja koja biste mogli sebi postaviti kako biste bolje upoznali sebe i ujedno upravljali sobom su:
’’Kada me preplavljuju emocije?’’
’’Kada osjećam ljutnju ili tugu, usmjeravam li te osjećaje prema nekomu/ nečemu ili ih držim u sebi?’’
’’Kako obrađujem svoje emocije?’’
’’Dopuštam li sebi da sjednem sa svojim emocijama i promatram ih umjesto da reagiram na njih?’’
’’Mogu li pustiti negativne emocije?’’
Roditeljstvo kao metamorfoza.
U roditeljstvu će oživjeti vaše djetinjstvo, ono lijepo što ste doživjeli, kao i ono što vam je bilo bolno. Ujedno ćete učiti, rasti i doživjeti vlastitu preobrazbu ili metamorfozu. Ono vam je idealna prilika. Jačajte u sebi prije svega odlučnost i hrabrost da se izdignete iznad svoje boli i dopustite vašem djetetu da kreira svoju stvarnost.
Za kraj vam ostavljam još nekoliko pitanja kojima ćete jačati vašu svjesnost.
’’Koja je moja životna misija? Kako pokazujem svoju svrhu u životu?’’
’’Koji su moji temeljni problemi s egom?’’
’’Koji su moji veliki strahovi?’’
’’Koje je moje emocionalno naslijeđe?’’
’’Koji su moji emocionalni okidači?’’
’’Kako obrađujem negativne događaje u svojem životu?’’
’’Na čemu se temelji moj odgojni stil?’’
’’Kako da naučim svoje dijete da stvori unutrašnju vezu?’’
