Kao alternativa sve se više nameće mediteranska prehrana koja je pokazala jednako dobar učinak na regulaciju glukoze i tjelesne težine te na kardiovaskularne rizične čimbenike. Osim toga, kombinacija mediteranske i dijabetičke prehrane daje veću slobodu izbora namirnica osobama sa šećernom bolešću.
Oboljelima od šećerne bolesti promjena prehrambenih navika predstavlja najveći problem jer bolesnici imaju osjećaj da se radi o strogim zabranama i jednoličnoj prehrani. Međutim, vrlo brzo nakon utjecaja pravilne prehrane na kvalitetu.
Ciljevi plana prehrane u liječenju šećerne bolesti su: održati odgovarajuću razinu glukoze u krvi, uredan krvni tlak, profil lipida i lipoproteina, osigurati unos odgovarajućih nutrijenata te iako je izbor namirnica ograničen uživati u hrani.
MAKRONUTRIJENTI
Ugljikohidrati, bjelančevine i masti sastavni su dijelovi hrane. Brzina porasta šećera u krvi ovisi o vrsti i količini konzumirane hrane. Udio ugljikohidrata je 45-60%, bjelančevina 12-20 % i masti ≤35% u ukupnom dnevnom energijskom unosu. Prednost treba dati ugljikohidratima iz voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki i mlijeka sa smanjenim postotkom mliječne masnoće. Kvalitetnim bjelančevinama koje se dobro probavljaju i osiguravaju svih devet esencijalnih aminokiselina potrebnih za funkcioniranje organizma (meso, perad, riba, jaja i sir) te nezasićenim masnim kiselinama iz biljnih ulja, sjemenki, orašastog voća i plave ribe. Vlakna iz voća, povrća, sjemenki žitarica i mahunarki imaju veliku ulogu u prevenciji šećerne bolesti, bolesti srca i opstipacije. Naime, vlakna povećavaju volumen stolice, smanjuju apsorpciju glukoze u gastrointerstinalnom traktu što djeluje na snižavanje glukoze u krvi i potrebe za inzulinom.
SAVJETI KA BOLJIM ŽIVOTNIM NAVIKAMA:
1. Izbjegavajte pržene i masne proizvode poput čipsa, krekera, keksa i pekarskih proizvoda. Navedeni proizvodi izvori su transmasti koje povećavaju LDL kolesterol, što dovodi do kardiovaskularnih bolesti.
2. Uključite heljdu u svoju prehranu. Heljda može imati povoljni učinak u kontroli dijabetesa.. Istraživanja provedena na pokusnim životinjama pokazala su da ekstrakt heljde može sniziti razinu glukoze u krvi za 12-19%. Naime, sastojak heljde tzv. kiroinozitol ima značajnu ulogu u metabolizmu glukoze.
3. Jedite sirovo i kuhano povrće s malo maslinovog ili bučinog ulja.
4. Kuhajte povrće na pari i tako ćete sačuvati vitamine i minerale te smanjiti potrebu za dosoljavanjem. Povišeni krvni tlak predstavlja veliki rizik od razvoja komplikacija u osoba oboljelih od šećerne bolesti. Za bolesnike s kardiovaskularnom i šećernom bolešću savjetuje se do 6 g /dan soli (računajući ukupnu sol u prehrani). To znači potpuni izostanak naknadnog dosoljavanja te izbjegavanje hranu u čijoj se pripremi koristi sol.
5. Jedite svježe ili kuhano voće, te svježe iscijeđene sokove od voća. Potrebu za slatkim desertom zamijenite voćkom ili voćnom salatom začinjenom cimetom. Istraživanja su pokazala da spojevi iz cimeta stimuliraju inzulinske receptore i značajno povećavaju sposobnost stanica da iskorištavaju glukozu.
6. Češće konzumirajte voćku nego voćni sok. Voćka je bogatija vlaknima i više će Vas zasititi. Voćka ima niži glikemijski indeks u usporedbi s voćnom kašom ili voćnim sokom.
7. Konzumirajte mlijeko i fermentirane mliječne proizvode sa smanjenim udjelom masti.
8. Kod odabira fermentiranih mliječnih proizvoda dajte prednost proizvodima koji sadrže probiotičke kulture.
9. Prednost dajte nemasnim dijelovima mesa. Očistite svu vidljivu masnoću.
10. Meso i zamjene za meso pripremajte: kuhanjem, pirjanjem, pečenjem na žaru (roštilj), pečenjem u foliji.
11. Jelo začinite češnjakom te začinskim biljem (ružmarin, bosiljak, lovor i sl.). Istraživanja su dokazala da alicin aktivna komponenta češnjaka snižava krvi tlak, inzulin i trigliceride, ali i sprečava povećanje tjelesne mase.
12. Čitajte prehrambene deklaracije, npr. neka Vaš odabir budu sirevi sa smanjenom količinom masti.
13. Ribu pokušajte uključiti u svoj plan prehrane 2 puta tjedno pri čemu ćete osigurati dovoljan unos omega-3 masnih kiselina.
14. Prednost dajte biljnim uljima (maslinovom ulju, bućinom), sjemenkama (lanene, bućine, chia) i orašastim plodovima (bademi). Studije su pokazale kako obroci koji sadržavaju maslinovo ulje imaju bolji učinak na glukozu u krvi. Osim toga dijabetička prehrana s malo maslinovog ulja pomaže u održavanju niske razine triglicerida, koje su u osoba sa šećernom bolešću često visoke.
