Probiotici u hrani potiču dobre bakterije u crijevima i suzbijaju djelovanje štetnih tvari. Probiotici jačaju imunološki sustav, poboljšavaju probavu, daju više vitamina b12 koji proizvodi više energije, bore se protiv gljivica, poboljšavaju teksturu kože, reguliraju tjelesnu težinu. Mnoge "dobre" bakterije pomažu u probavi hrane, uništavaju stanice koje uzrokuju bolesti i proizvode vitamine.
Mikroorganizmi u probiotičkim proizvodima isti su ili slični mikroorganizmima koji prirodno žive u našim tijelima, a utječu na probavu i poboljšavaju imunološki sustav.
Značaj probiotika u prehrani pokazuje činjenica da zdravlje probavnog sustava pored utjecaja na imunološki sistem, ima veliki značaj za mentalnu i emotivnu stabilnost ljudi. Do poremećaja crijevne mikroflore možete doći zbog različitih razloga: bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika i drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola itd. Neravnoteža znači da u vašim crijevima ima previše loših bakterija, a premalo dobrih bakterija, a do poremećene crijevne flore dolazi zbog stresa, bolesti, lijekova, antibiotika.
Posljedice mogu uključivati probavne probleme, alergije, probleme s mentalnim zdravljem, pretilost. Smatra se da zdravstvene dobrobiti probiotika proizlaze iz sposobnosti probiotika da obnove prirodnu ravnotežu crijevnih bakterija. Većina probiotičkih sojeva tako sudjeluje u probavi neprobavljivih sastojaka hrane, pruža otpor prerastanju patogenih bakterija, uspostavlja ravnotežu crijevne mikrobiote, djeluje na životni ciklus stanica stijenke crijeva i regulira prolazak sadržaja kroz probavni trakt.
Neki probiotički sojevi sudjeluju u sintezi vitamina, metabolizmu žučnih soli, neutraliziraju kancerogene spojeve, a imaju i neurološke, imunološke i endokrinološke učinke na zdravlje.
Probiotici u prehrani
Najčešći prehrambeni proizvod s probioticima je probiotički jogurt. Pri proizvodnji jogurta, najčešće korišteni probiotički sojevi su iz dvaju rodova – Lactobacillus i Bifidobacterium, koji dokazano imaju iznimno povoljne učinke na zdravlje.
Prehrana koja uključuje redovitu konzumaciju jogurta, ali i drugih fermentiranih mliječnih proizvoda, povezana je sa smanjenim rizikom od nastanka metaboličkog sindroma, kardiovaskularnih bolesti i sa manjim nakupljanjem kilograma u dužem vremenskom periodu. Osim direktno, mikroorganizmi iz fermentirane hrane utječu na zdravlje i posredno. Kefir je na prvi pogled vrlo sličan jogurtu, ali krije tisuće godina stare tajne fermentacije mlijeka. Dolazi s Kavkaza i Turske, gdje su oduvijek poštovali kefirna zrna i probiotike koje sadrže. U čašici kefira možeš pronaći 10 do 30 sojeva različitih probiotika. Budući da se proces fermentacije temelji na kvascima i bakterijama koje temeljito prerađuju mlijeko, kefir može sadržavati manje laktoze od jogurta, što je odlična vijest za one osjetljivog želuca.
Kiseli kupus dobiva se fermentacijom svježeg kupusa. Ovim postupkom kupusu se dodaje ogromna količina probiotika u obliku korisnih bakterija. Ako želiš sačuvati što više zdravstvenih dobrobiti kiselog kupusa, onda ti predlažem da ga jedeš sirovog. Bakterije u kiselom kupusu prilagođene su životu u kiseloj sredini, što znači da lako mogu preživjeti težak put kroz želudac, sve do crijeva. Osim probiotika, ne smijemo zanemariti ni druge važne elemente u kiselom kupusu, poput vlakana, vitamina C i K te željeza.
Jabučni ocat sadrži bakteriju koja pospješuje zdravlje crijeva i održava probu urednom, a korisnije je jesti negoli piti. Bogat je kalijem, natrijem, kalcijem, magnezijem i beta-karotenom, sadrži i vitamine A, B1, B2, B6, C i E, octenu kiselinu, ostale voćne kiseline i pektin koji potiče probavu.
