UZROCI SINDROMA KARPALNOG TUNELA
Faktori rizika za razvijanje sindroma karpalnog kanala su prekomjerna tjelesna težina ili radno mjesto na kojemu se stalno koriste ruke (npr. korištenje odvijača, korištenje miša i tipkovnice). Također može biti uzrokovano ozljedom, zadržavanjem tekućine tijekom trudnoće, problem sa štitnjačom, dijabetes, reumatoidni artritis…
SIMPTOMI SINDROMA KARPALNOG TUNELA
Utrnutost, trnci i osjećaj žarenja su najčešći simptomi koji se osjećaju u području palca, kažiprsta, srednjaka, te dijelu prstenjaka koja gleda prema palcu. Također se mogu javiti i oštri bolovi u podlaktici. Simptomi mogu biti blagi ili trajati samo kratko vrijeme a obično se pogoršavaju noću ili rano ujutro. Ponekad se simptomi smire nakon što se razgiba ili koristi ruku, ali se mogu vratiti kasnije tijekom dana. Dugotrajni simptomi dovode do slabljenja mišića šake, promjene boje kože, trajnog oštećenja živca, padanja predmeta zbog slabijeg osjeta ili otežanog izvođenja svakodnevnih pokreta. Dijagnosticira se kliničkim pregledom liječnika prisustvo tipičnih simptoma, može se vidjeti atrofija mišića palca ili opća slabost stiska šake i određenim testovima, ultrazvučnim pregledom, elektromiografijom- mjerenje provodljivosti živca.
LIJEČENJE SINDROMA KARPALNOG TUNELA
Ovisno o težini simptoma daju se lijekovi za smanjenje bola, odmor ili imobilizacija ako je potrebno, fizikalna terapija a samo u težim slučajevima operativno liječenje. Ako radimo na računalu treba optimizirati položaj ručnog zgloba i šake.Od fizikalne terapije može se koristi krioterapija (led), elektroterapija, ultrazvuk, kineziotaping, razne vježbe (npr. neurodinamika živca) ovisno o individualnim potrebama.
ZAKLJUČAK
Sindrom karpalnog tunela nastaje kada zbog oticanja i pritiska u uskom prostoru zapešća dolazi do oštećenja živca medianusa, što uzrokuje trnce, bol i slabost šake. Češći je kod žena i osoba koje ponavljaju iste pokrete rukom, a neliječeni simptomi mogu dovesti do trajnog oštećenja živca. Pravodobna dijagnoza i odgovarajuće liječenje, uključujući prilagodbu aktivnosti i fizikalnu terapiju, ključni su za sprječavanje komplikacija i očuvanje funkcije šake.
