Za optimalno funkcioniranje našeg tijela, vitamini su potrebni u vrlo malim količinama, no bez obzira na to, imaju iznimno značajne uloge u ljudskom tijelu i nekad je upravo ta mala količina ključna kako bi tijelo moglo zadovoljavajuće obavljati svoje funkcije.
Prije nego se odlučimo na kupovinu dodataka prehrani odnosno pojedinačnih vitaminskim ili multivitaminskim preparata, pokušajmo osigurati adekvatan unos putem hrane što je itekako moguće. U slučaju nemogućnosti zadovoljavanja potrebnih količina putem hrane, uzimati vitaminski preparate u dogovoru sa liječnikom ili farmaceutom kako bi se izbjegli preveliki unosi koji mogu imati negativne učinke kao i nedovoljni unosi.
Vitamini su organske tvari različite strukture i kemijskih svojstava te ih dijelimo u dvije skupine, one koji su topivi u mastima (A, D, E, K) i one koji su topivi u vodi (B-kompleks i C). Do deficita vitamina može doći uslijed nedovoljnog unosa putem hrane te nedovoljne apsorpcije u tijelu. U slučaju prekomjernih količina, vitamini topivi u mastima se akumuliraju u tijelu (jetra i masno tkivo) i mogu imati negativne učinke, dok u slučaju prekomjernog unosa vitamina topivih u vodi, rizik od negativnih učinaka je manji budući da se ovi vitamini izlučuju urinom.
U nastavku ćemo navesti važnosti pojedinog vitamina te u kojim namirnica se nalaze u većim količinama.
Vitamin A se u hrani se nalazi u obliku retinola i estera retinola (životinjske namirnice) te provitamin A karotenoida (biljne namirnice) među kojima je najpoznatiji β-karoten. Vitamin A je uključen u rad imunološkog sustava, rast, razvoj i reprodukciju, ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja srca, pluća, očiju i kože te također posjeduje i antioksidativni učinak (sprječava negativno djelovanje slobodnih radikala). U hrani ga nalazimo u ribljem ulju, jajima, jetri, mlijeku te u obliku β-karotena u voću i povrću zelene, žute, narančaste i crvene boje (kelj, zelena salata, špinat, mrkva, dinja, bundeva, marelica, paprika…).
Vitamin D u biološki aktivnom obliku nalazimo kao vitamin D2 (ergokalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Dio vitamina D se sintetizira u koži izlaganjem sunčevoj svjetlosti, dok ostatak unosimo i nadoknađujemo putem prehrane ili dodataka prehrani. Vitamin D doprinosi rastu i mineralizaciji kostiju i zubi te je bitan u pravilnom radu mišićno-koštanog i imunološkog sustava, kao i kod kardiovaskularnog zdravlja. Ima hormonsko djelovanje, sudjeluje u regulaciji metabolizma kalcija i fosfora te zbog svog pozitivnog utjecaja na sintezu serotonina može podržati mentalno zdravlje. Vitamin D se prirodno nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla kao što su jetra, riblje ulje, masna riba (tuna, srdela, losos, skuša, haringa) i jaja.
Vitamin E predstavlja skupinu tokoferola među kojima je najpoznatiji α-tokoferol, biološki najaktivniji oblik. Djeluje kao antiokisdans, pospješuje djelovanje arahidonske kiseline (polinezasićena masna kiselina) i vitamina A, C i B12, podržava zdravlje kože, krvožilnog, reproduktivnog, živčanog i imunološkog sustava. Nalazimo ga u biljnim uljima, sjemenkama, orašastim plodovima i zelenom lisnatom povrću (blitva, kelj, rukola, špinat, zelena salata).
Vitamin K nalazimo u 4 oblika. Vitamini K1 (fitomenadion) i K2 (menakinon) su prirodnog porijekla, dok se vitamin K3 (menadion) i vitamin K4 (menadiol) dobivaju sintetski. Vitamin K potpomaže normalno zgrušavanje krvi, zdravlje kostiju, sprječava kalcifikaciju krvnih žila i podržava rad kardiovaskularnog sustava. Prehranom vitamin K1 unosimo putem lisnatog povrća, orašastih plodova, voća (kiwi, avokado, mango), dok crijevna mikroflora sintetizira vitamin K2.
U vitamine B-kompleksa ubrajamo: B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B7 (biotin), B9 (folna kiselina) i B12 (kobalamin). Bitni su za zdravlje živčanog sustava, za sintezu hormona, podržavaju imunološki sustav i iskorištavanje drugih vitamina i minerala. Namirnice koje su bogate vitaminom B su: cjelovite žitarice (zob, heljda, proso, bulgur, kvinoja…), orašasti plodovi, meso, riba, mlijeko, jaja, zeleno lisnato povrće, mahunarke.
Najpoznatiji vitamin, vitamin C ili L-askorbinska kiselina, ima snažno antioksidativno djelovanje, važan je kod rasta i obnavljanje zubnog mesa i krvnih žila, za rad nadbubrežnih žlijezda, pospješuje rad imunološkog sustava i apsorpciju željeza u krvi. Doprinosi sintezi kolagena i karnitina te podržava rad drugih antioksidanasa, npr. vitamina E. U namirnice bogate vitaminom C spadaju svježe voće (naranča, limun, grejp, mandarina, lubenica, mango, kiwi, avokado, jagode) i povrće (paprika, kupus, prokulice, cvjetača, brokula, zelena salata, šparoge, kelj, rajčica, špinat).
Iz svega ovoga vidimo kako nam hrana može pružiti obilje vitamina te blagotvorne učinke na zdravlje pa bi bilo šteta ne iskoristiti ono što nam priroda nudi. I, što je već navedeno, ali jako bitno, uvijek prvo pokušajmo zadovoljiti sve potrebne hranjive tvari putem hrane, a onda kada to nije moguće, odlučimo se na izbor dodataka prehrani u dogovoru sa liječnikom ili farmaceutom.
