Postoje 2 osnovne vrste znojnih žlijezda u ljudskom tijelu: merokrine žlijezde i apokrine (mirisne) žlijezde.
Merokrine žlijezde, kojih ima između 2 i 5 milijuna, najbrojnije su na dlanovima i stopalima.
Apokrine žlijezde, kojih ima znatno manje, najgušće su raspoređene u predjelima pazuha, oko analnog otvora, spolnih organa i oko bradavica. Ove žlijezde izlučuju znoj bogat bjelančevinama i ugljikohidratima. Razgradnjom tih tvari bakterijama dolazi do oslobađanja različitih metabolita koji mogu uzrokovati neugodan miris.
Količina izlučenog znoja može se značajno mijenjati zbog fizioloških ili patoloških čimbenika. Pojačano lučenje znoja, poznato kao hiperhidroza, može se dogoditi zbog intenzivne fizičke aktivnosti, visokih vanjskih temperatura, neprikladne odjeće, stresa, trudnoće, menopauze, pretilosti ili konzumacije začinjene hrane i alkohola. Također, može biti nuspojava određenih lijekova. Hiperhidroza može biti simptom raznih bolesti kao što su tuberkuloza, malarija, upala pluća, infarkt miokarda i hipoglikemija. U nekim slučajevima, može biti i urođena (genetska).
Smanjeno lučenje znoja, poznato kao hipohidroza, može se javiti uslijed opeklina koje zahvaćaju veliku površinu tijela, Adisonove bolesti (hormonalne neravnoteže), srčanog ili bubrežnog zatajenja, oštećenja centralnog i perifernog živčanog sustava, kao i nekih kožnih bolesti poput psorijaze, sklerodermije i pemfigusa. Hipohidroza je također česta kod dehidracije, a u starijih osoba može se primijetiti smanjena produkcija znoja u odnosu na mlađe osobe. Ektodermalnu displaziju (genetski poremeća) karakterizira potpuna odsutnost znojnih žlijezda.
Posljedice hiperhidroze mogu uključivati gljivične infekcije i kožne bradavice, dok smanjeno lučenje znoja može povećati rizik od toplotnog udara i drugih potencijalno životno opasnih stanja.
Zašto se znojimo?
Znojenje je složen fiziološki proces koji igra ključnu ulogu u regulaciji tjelesne temperature i održavanju homeostaze, a znojimo se iz više razloga:
Regulacija tjelesne temperature - primarni razlog za znojenje je regulacija tjelesne temperature. Kada se tjelesna temperatura poveća uslijed fizičke aktivnosti, visokih vanjskih temperatura ili drugih čimbenika, znojne žlijezde proizvode znoj koji izlazi na površinu kože. Ova tekućina se sastoji od vode, natrijevog klorida, elektrolita i raznih drugih tvari. Kada znoj isparava s površine kože, dolazi do hlađenja tijela, što pomaže u održavanju optimalne tjelesne temperature i sprječava prekomjerno pregrijavanje.
Prilagodba na vanjske uvjete - znojenje se povećava kao odgovor na vanjske uvjete, poput visokih temperatura ili vlažnosti. Na primjer, tijekom vrućeg vremena ili boravka u toplim okruženjima, tijelo se znoji kako bi se ohladilo i spriječilo pregrijavanje.
Reakcija na fizičku aktivnost - tijekom fizičke aktivnosti, mišići proizvode značajnu količinu topline. Znojenje omogućuje tijelu da se ohladi tijekom vježbanja i spriječi prenaprezanje zbog povišene temperature. Ovo je ključno za održavanje performansi, prevenciju iscrpljenosti i toplinskog udara.
Odgovor na stres i emocionalne reakcije - znojenje može biti izazvano emocionalnim stresom, anksioznošću ili uzbuđenjem. U takvim situacijama, autonomni živčani sustav aktivira znojne žlijezde kao dio "bori se ili bježi" odgovora. Ovo znojenje, koje se često javlja u područjima poput dlanova, stopala i pazuha, može biti povezano s osjećajem nervoze ili stresa.
Metaboličke i hormonalne promjene - različita stanja, poput trudnoće, menopauze ili hormonalnih promjena, mogu utjecati na znojne žlijezde i uzrokovati povećano znojenje. Na primjer, tijekom menopauze žene mogu doživjeti valunge, što uzrokuje naglo povećanje tjelesne temperature i pojačano znojenje.
Odgovor na hranu i lijekove - konzumacija začinjene hrane, alkohola ili određenih lijekova može stimulirati znojne žlijezde i uzrokovati pojačano znojenje. Na primjer, začini poput čilija mogu izazvati privremeno povećanje tjelesne temperature i posljedično pojačano znojenje.
Zaštita kože i uklanjanje otpada - znojenje pomaže u uklanjanju otpadnih tvari iz tijela, poput uree i laktata. Iako glavna funkcija znojenja nije detoksikacija, proces isparavanja može pomoći u eliminaciji nekih metaboličkih nusprodukata. Također, znoj može imati određena antibakterijska svojstva koja pomažu u zaštiti kože od infekcija.
Ukratko, znojenje je ključan fiziološki proces koji omogućuje regulaciju tjelesne temperature, prilagodbu na vanjske uvjete, odgovor na fizičku i emocionalnu stimulaciju, te doprinosi metaboličkim funkcijama i zaštiti kože. Stoga, prihvatite znojenje kao prirodnu pojavu i njegujte zdrav način života kako biste osigurali optimalno funkcioniranje Vašeg organizma.
